Stolisnik (kunica)

ljekovito bilje stolisnik, bijeli cvjetovi stolisnika

Foto: Denis Radić Kresina

Stolisnik (lat. Achillea) je naziv za rod polugrmova i trajnica iz porodice Compositae ili Asteraceae (glavočike) kojoj pripadaju i smilje, pelin, kamilica, podbjel, itd. Biljke iz ovog roda prirodno rastu na području gotovo cijele Europe, u velikom dijelu Azije te u dijelovima Novog Zelanda, južne Australije i Sjeverne Amerike. Postoji više od 180 vrsta, a na našim prostorima se kao ljekovito bilje upotrebljava obični stolisnik, koji je poznat i pod nazivima hajdučka trava, hajdučica, kunica, petrovsko cvijeće, stolika, armanj, kostrijet, jutrocel, hrb, jezičac i sporiš. Nazivi na drugim jezicima su: engleski jezik – yarrow, njemački jezik – Gemeine Schafgarbe, talijanski jezik – millefoglio.

Što je obični stolisnik (kunica) i gdje raste?

Obični stolisnik ili kunica (lat. Achillea millefolium L.) je ljekovita biljka koja samoniklo raste na suhim pašnjacima, livadama i poljima, ali i kao korov u zapuštenim vrtovima. Moguće ju je pronaći u nizinskim područjima pa sve do 1700 metara nadmorske visine. Široko je rasprostranjena tako da je možete sakupljati bez brige jer nije ugrožena, a samim time ni zaštićena zakonom.

Latinski naziv biljke nastao je na osnovu priče iz grčke mitologije. Naime, Ahilej je koristio stolisnik za liječenje rana svojih vojnika pa je na osnovu tog mita nastao naziv Achillea. Naziv vrste millefolium tvorenica je od latinskih riječi koje u prijevodu znače “tisuću listova”, što se odnosi na mnogobrojne sitne listove koje ima ova biljka.

Ljekovita svojstva stolisnika prepoznali su i hajduci, pa je to razlog zbog kojeg je u narodu prozvan hajdučkom travom ili hajdučicom. U srednjem vijeku se vjerovalo da ova biljka osobama koje ju uzgajaju donosi sreću, ljubav i jasniji pogled na svijet. Nazivali su je i vještičjom i željeznom travom, a imala je primjenu i u druidskim obredima.

Hajdučka trava se posipala preko kućnih pragova kako bi štitio dom od zlih sila, a biljke skupljene u svežanj bi se na ivanjsku noć vješale na vrata ili iznad dječjih kolijevki kako godina koja slijedi prošla bez ikakvih bolesti.

Izgled i slike stolisnika (kunice)

sitni svijetlozeleni listovi biljke stolisnik, sa sitnim bijelim cvijetom na vrhz

Foto: Marina Iskra

obični stolisnik, cvijet i listovi

Foto: Adisa Disa Kavaz

ljekovito bilje stolisnik, bijeli cvjetovi stolisnika

Foto: Denis Radić Kresina

Obični stolisnik ili kunica je zeljasta biljka koja ima puzajući, horizontalno položen korijen, te uspravnu i uglavnom jednostavnu stabljiku koja je prekrivena vunenastim dlačicama, a može biti visoka do 80 cm. Na stabljici rastu naizmjenični, dvostruko ili trostruko perasti listovi koji su podijeljeni na mnoštvo manjih dijelova. Na vrhu stabljike nalaze se cvjetne glavice koje su skupljene u guste paštitaste cvatove, a sastoje se od cjevastih cvjetova smještenih u sredini te okolnih jezičastih cvjetova. Cvjeta od lipnja do rujna. Ovisno o vrsti, cvjetovi mogu biti bijele, žute ili roze boje. U nekim zemljama se mogu nabaviti i ukrasni kultivari za uzgoj u vrtovima.

Vrste stolisnika (kunice)

Na početku smo spomenuli da rodu Achillea osim A. millefolium L. pripada još oko 180 vrsta, a neke od najpoznatijih su planinski (Achillea clavennae), žuti (Achillea filipendulina) i plemeniti stolisnik (Achillea nobilis L.).

Planinski stolisnik je rasprostranjen na području srednje Europe gdje raste na svježim tlima siromašnima dušikom, među pukotinama karbonatnih stijena ili na kamenjarskim travnjacima. Ima jednostavnu, uspravnu stabljiku sivkaste boje koja je prekrivena bijelim dlačicama, a može biti visoka od 10 do 25 cm. Perasto nazubljeno lišće ima duboko nazubljene režnjeve i prekriveno je svilenkastim dlačicama. Cvjetovi planinskog stolisnika rastu na dugim stapkama, skupljeni u cvatovima na vrhu stabljike. Kod ove vrste se cvatnja odvija od srpnja do rujna.

Žuti stolisnik se sadi kao ukrasna biljka u vrtovima. Njegova prirodna staništa su područja srednje i jugozapadne Azije te dijelovi Sjeverne Amerike i Europe. Može rasti na tlu lošije kvalitete i dobro podnosi sušu, a možemo ga razmnožiti dijeljenjem ili sjemenom tijekom ranog proljeća ili u jesen. Osobito dobro izgleda ako ga posadimo u gustim skupinama. Za razliku od običnog stolisnika, nema nikakva ljekovita svojstva. Može doseći visinu od 120 cm, a cvatnja se odvija od lipnja do rujna.

Plemeniti stolisnik je rasprostranjen na području srednje i jugoistočne Europe te zapadne Azije. Raste u nizinskim područjima pa sve do pretplaninskog pojasa, na toplim, suhim i kamenitim staništima. Odgovara mu tlo siromašno dušikom. Ima čvrstu i uspravnu stabljiku koja je prekrivena dlakama, a u gornjem dijelu je razgranata. Može biti visoka od 20 do 60 cm. Aromatično lišće plemenitog stolisnika je složeno i perasto razdijeljeno, a dvospolni jezičasti cvjetovi su žućkasto bijele boje i rastu skupljeni u gustim paštitastim cvatovima. Cvatnja se odvija u kolovozu i rujnu.

Popis svih vrsta možete provjeriti ispod:

Achillea abrotanoides
Achillea abscondita
Achillea absinthoides
Achillea acuminata
Achillea adeniae
Achillea aegyptiaca
Achillea ageratifolia
Achillea ageratum
Achillea × albinea
Achillea aleppica
Achillea alexandri-regis
Achillea alpina
Achillea ambrosiaca
Achillea apiculata
Achillea arabica
Achillea armenorum
Achillea asiatica
Achillea asplenifolia
Achillea atrata
Achillea aucheri
Achillea baldaccii
Achillea baltae
Achillea barbeyana
Achillea barrelieri
Achillea × barthiana
Achillea × bichigeani
Achillea biserrata
Achillea boissieri
Achillea borealis
Achillea × borzae
Achillea brachyphylla
Achillea bronchalensis
Achillea bucharica
Achillea × buiana
Achillea callichroa
Achillea cappadocica
Achillea carpatica
Achillea chamaemelifolia
Achillea chrysocoma
Achillea claudio-politana
Achillea clavennae
Achillea clusiana
Achillea clypeolata
Achillea coarctata
Achillea collina 
Achillea conferta
Achillea conrathii
Achillea correvoniana
Achillea × coziana
Achillea cretica
Achillea crithmifolia 
Achillea cucullata
Achillea cuneatiloba
Achillea cunoraea
Achillea distans
Achillea dobrogensis
Achillea × dragomanii
Achillea dumasiana
Achillea erba-rotta
Achillea eriophora
Achillea euxina
Achillea euxina
Achillea falcata
Achillea × feliciana
Achillea filipendulina
Achillea formosa
Achillea fraasii
Achillea fragrantissima
Achillea getica
Achillea glaberrima
Achillea goniocephala
Achillea × graja
Achillea grandifolia
Achillea griseovirens
Achillea gypsicola
Achillea hamzaoglui
Achillea × hausmanniana
Achillea holosericea
Achillea hubermorathii
Achillea × illiczevski
Achillea impatiens
Achillea incognita
Achillea inundata
Achillea × jaborneggii
Achillea jauchiana
Achillea javorkae
Achillea × joannis
Achillea karatavica
Achillea kellalensis
Achillea × kerneri
Achillea ketenoglui
Achillea kotschyi
Achillea kummerleana
Achillea latiloba
Achillea ledebourii
Achillea leptophylla
Achillea ligustica
Achillea lingulata
Achillea lycaonica
Achillea macrophylla
Achillea magnifica
Achillea maritima
Achillea maura
Achillea membranacea
Achillea micrantha
Achillea micranthoides
Achillea × mihalikii
Achillea millefolium 
Achillea milliana
Achillea monocephala
Achillea multifida
Achillea nana
Achillea nobilis 
Achillea nyaradyana
Achillea obscura
Achillea occulta
Achillea ochroleuca
Achillea odorata 
Achillea oligocephala
Achillea oxyloba
Achillea oxyodonta
Achillea pachycephala
Achillea pastricensis
Achillea patagonica
Achillea phrygia
Achillea pindicola
Achillea pratensis
Achillea × prodani
Achillea pseudoaleppica
Achillea pseudodorata
Achillea × pseudogenepi
Achillea pseudopectinata
Achillea ptarmica
Achillea ptarmicifolia
Achillea ptarmicoides
Achillea pyrenaica
Achillea × reichardtiana
Achillea romanica
Achillea rompelii
Achillea roseo-alba
Achillea rozaliae
Achillea rupestris
Achillea ruscinonensis
Achillea sahandica
Achillea salicifolia
Achillea santolinoides
Achillea schischkinii
Achillea schneideri
Achillea × schroeteri
Achillea sedelmeyeriana
Achillea seidlii
Achillea serbanii
Achillea sergievskiana
Achillea serrata
Achillea setacea
Achillea siegfriedi
Achillea sieheana
Achillea sintenisii
Achillea sipikorensis
Achillea sivasica
Achillea spinulifolia
Achillea stepposa
Achillea stoianoffii
Achillea styriaca
Achillea × submicrantha
Achillea × subtaurica
Achillea talagonica
Achillea taygetea
Achillea tenuifolia
Achillea teretifolia
Achillea × thessalica
Achillea thracica
Achillea tomentosa
Achillea trautmanni
Achillea travignolensis
Achillea trevidiciana
Achillea tuzsonii
Achillea tymphaea
Achillea umbellata
Achillea valesiaca
Achillea vandasii
Achillea vermicularis
Achillea virescens 
Achillea wagneri
Achillea wilsoniana 

Kemijski sastav stolisnika

Biljka u vrijeme cvatnje sadrži 0,2 – 1,2% eteričnog ulja (koje sadrži azulen, borneol, cineol, pinen, kamfor, kompleksne etere i tujon), 0,05% ahileina, do 20% alkohola, askorbinsku, octenu, izovalerijansku i mravlju kiselinu te tanin i vitamin K.

Od makroelemenata su u nadzemnim dijelovima biljke zastupljeni kalcij, kalij, magnezij i željezo, a od mikroelemenata bakar, mangan, cink, krom, vanadij, molibden, kobalt, selen, aluminij, bor, nikl, jod, olovo i stroncij.

Više o upotrebi i pozitivnim svojstvima ovog ljekovitog bilja možete saznati u nastavku.

Ljekovita svojstva i upotreba stolisnika (kunice)

Stolisnik, hajdučka trava ili kunica se u narodnoj medicini upotrebljava za ublažavanje raznih zdravstvenih tegoba, a zahvaljujući svojim protuupalnim svojstvima posebno je dobar za ublažavanje oteklina, kao i za izravno nanošenje na rane kako bi se ubrzalo zgrušavanje krvi i zaustavilo krvarenje. Ubraja se u gorke droge pa se koristi kod problema sa žuči i jetrom te za liječenje bolesti crijeva i želuca. Djeluje slično kao kamilica.

obični stolisnik, cvijet i listovi

Foto: Adisa Disa Kavaz

Budući da raste u raznih krajevima svijeta, stolisnik su zbog njegovih pozitivnih svojstava kao lijek koristili brojni narodi. U narodnoj medicini se upotrebljava za izradu raznih pripravaka, čaja, kreme, tinkture, obloga ili kupke, a u tu se svrhu koriste listovi, cvjetovi i vrhovi biljaka. Donji dio stabljike se ne upotrebljava jer ne posjeduje značajnu količinu ljekovitih tvari.

Smatra se kako kunica posjeduje analgetska, antiseptična, adstringentna, antimikrobna, protuupalna, antispazmotična, diuretska, antihistaminska, stimulativna i brojna druga pozitivna svojstva koja su prepoznata još u antičko doba, a dio njih je i dokazan istraživanjima. Na osnovu toga se može zaključiti da ova ljekovita biljka ima širok spektar djelovanja: poboljšava cirkulaciju, zaustavlja krvarenje, ublažava bol u zglobovima, poboljšava rad bubrega, jetre i žučnog mjehura te pomaže u liječenju proširenih vena i hemoroida.

Uz to, korisna je i za:

    • smirivanje želučanih grčeva i ostalih probavnih smetnji ili poremećaja, poput proljeva, nadutosti, žgaravice i manjka apetita,
    • za snižavanje povišene tjelesne temperature te za oporavak od gripe i prehlade,
    • smirivanje različitih infekcija unutarnjih organa,
    • ublažavanje menstrualnih tegoba i tegoba uzrokovanih menopauzom,
    • čišćenje krvi,
    • zaštitu kože od štetnog sunčevog utjecaja,
    • eliminaciju viška vode iz organizma,
    • liječenje početnog stadija dijabetesa,
    • snižavanje krvnog tlaka.

U narodnoj je medicini stolisnik poznat i kao tonik za živce, pa su ga tako u Njemačkoj koristili u borbi protiv melankolije, anksioznosti i promjena raspoloženja, dok je u kineskoj narodnoj medicini popularan zbog svojeg utjecaja na bubrege, jetru i slezenu. U perzijskoj tradicionalnoj literaturi zabilježeno je kako stolisnik pomaže u liječenju krvarenja, upale pluća, reumatskih bolova i rana, a u Turskoj se čaj od stolisnika već dugi niz godina koristi za ublažavanje abdominalnih bolova i nadutosti.

Kao što je već spomenuto, ono po čemu je ova ljekovita biljka zasigurno najpoznatija je povoljno djelovanje na zacjeljivanje rana i obnavljanje oštećenog tkiva do čega dolazi zahvaljujući antiseptičnim i protuupalnih uljima koje ona sadrži, kao i drugim ljekovitim tvarima. [1]

Žene bi ga posebno trebale isprobati jer ima pozitivno djelovanje na širok spektar menstrualnih problema – čaj ili tinktura od stolisnika pomažu kod prekomjernog menstrualnog krvarenja te obilnih, bolnih i neredovitih menstruacija. Ako ga kombiniramo s vrkutom, dobit ćemo odlično sredstvo za liječenje upala i infekcija mokraćnog mjehura i jajnika.

mlada djevojka smeđe kose skupljena na krevetu

Foto: Andrea Piacquadio/Pexels

Kalij koji sadrži stolisnik uzrokuje pojačano izlučivanje mokraće, a gorke tvari potiču izlučivanje žuči, želučanog soka i sline. Zahvaljujući flavonoidima koje ima u svom sastavu, pomaže kod različitih probavnih problema. Zbog svog antibakterijskog djelovanja primjenjuje se i kod bronhitisa, kašlja, gripe i prehlade, a budući da djeluje i protuupalno, dobar je i za ublažavanje simptoma artritisa i drugih reumatskih tegoba.

Stolisnik čaj

Čaj od stolisnika ima slično djelovanje kao čaj od kamilice pa se također upotrebljava kod blažih grčeva i upala gastrointestinalnog trakta, a zbog svog protuupalnog i spazmolitičkog djelovanja ima povoljan učinak i na ublažavanje slabijih grčeva koji se javljaju tijekom menstruacije.

Više o njegovom djelovanju i o tome kako se priprema te na koji ga način treba konzumirati, a tko bi ga trebao izbjegavati pročitajte na čaj od stolisnika.

Stolisnik i jetra

Jetra u našem tijelu obavlja niz važnih, za život neophodnih funkcija zbog kojih se naziva kemijskom tvornicom ljudskog organizma. Ima ključnu ulogu u procesu detoksikacije koji nas štiti od štetnog djelovanja velikog broja toksina kojima smo izloženi, u njoj se sve tvari koje unesemo u organizam razvrstavaju na toksine i ostale molekule, ima važnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi, odgovorna je za sintezu velikog dijela proteina koji cirkuliraju u krvi i još puno toga. 

Na jetru ne obraćamo pažnju sve dok nešto ozbiljno ne pođe po zlu, ali s obzirom na brojne funkcije koje ima u našem organizmu, nema sumnje da se trebamo više posvetiti zdravlju ovog organa. Kao i za brojne druge probleme, stolisnik se i ovdje pokazao dobrim rješenjem.

U narodnoj medicini se već tisućama godina upotrebljava za liječenje različitih tegoba, a koristio se i za liječenje bolesti kao što su malarija, žutica i hepatitis. Prema jednoj kliničkoj studiji koja je 1999. godine provedena u Ukrajini, stolisnik se pokazao korisnim u liječenju kroničnog hepatititsa kod starijih pacijenata. Do sada je provedeno nekoliko istraživanja koja su pokazala da on ima povoljno djelovanje na zdravlje jetre, odnosno da se može koristiti u liječenju raznih poremećaja jetre jer ima protuupalno djelovanje i hepatoprotektivan je. [2 ] 

Stolisnik i vrkuta

izbliza prikazana ljekovita biljka vrkuta sa zelenim nazubljenim listovima i zeleno-žutim cvjetovima

Foto: foto-augenblick/Pixabay

Stolisnik i vrkuta imaju snažno protuupalno i antibakterijsko djelovanje, a u narodnoj medicini se spominju kao biljke koje su najbolji prijatelj žena. Pozitivna svojstva stolisnika smo već spomenuli, a vrkuta se pokazala kao prirodni regulator ženskih hormona. Vrkuta (lat. Alchemilla vulgaris) je ljekovita biljka koju možemo pronaći na poljima, travnjacima, rubovima livada i šumskim čistinama. Sadrži eterično ulje, 6 do 12% tanina, flavonoide, vitaminc C, lecitin, gorke tvari, saponine, fitosterol, razne kiseline i smolu. Cvjeta od svibnja do kolovoza pa se tada i skupljaju stapke s lišćem i cvatom. Korijen se ne vadi jer nema nikakva ljekovita svojstva. 

U narodu je zaradila naziv ženski plašt, što govori o tome da se smatra zaštitnicom ženskog zdravlja. Pomaže kod neredovitih menstrualnih ciklusa i općenito jača maternicu, zato se smatra dobrim saveznikom u borbi protiv neplodnosti, pomaže kod problema s policističnim jajnicima, cistama, miomima te ublažava simptome PMS-a i menopauze.

Ako uzmemo u obzir njihova ljekovita svojstva, dolazimo do zaključka da su stolisnik i vrkuta savršena kombinacija za održavanje intimnog zdravlja kod žena, jer stolisnik potiče izbacivanje štetnih tvari iz organizma, a vrkuta jača ženske reproduktivne organe. 

Ove dvije biljke uglavnom se konzumiraju u obliku čaja koji se priprema tako da jednu čajnu žlicu stolisnika i jednu čajnu žlicu vrkute prelijete s 2 dcl vrele vode, a zatim poklopite i ostavite da odstoji 5 – 10 minuta. Čaj ispijajte u manjim gutljajima tijekom dana, a možete popiti po dvije šalice dnevno. Uvijek pijte samo svježe pripremljen čaj. Preporučuje se konzumirati ga četiri do šest tjedana, a nakon toga napraviti pauzu od mjesec dana. 

Stolisnik tinktura

Tinktura od stolisnika blagotvorno djeluje na probavni i urinarni trakt, pomaže kod menstrualnih problema, ublažava želučane grčeve, potiče znojenje i uspješno snižava povišenu tjelesnu temperaturu, dobra je za pročišćavanje krvi te uspješno ublažava niz drugih tegoba. Više o tome kako je možete napraviti, kako se pravilno primjenuje, kome se preporučuje, a tko je treba izbjegavati pročitajte na tinktura od stolisnika.

Stolisnik u rakiji

staklena bočica s plutenim čepom, ispunjena žutom tekućinom i okružena grančicama ljekovitog bilja

Foto: monivore/Pixabay

Stolisnik možemo koristiti i za izradu osvježavajuće domaće travarice. Kao podlogu je najbolje koristiti lozovaču, ali je jednako dobra i bilo koja druga domaća rakija. Za dobivanje travarice zanimljivog i posebnog okusa, stolisnik možemo pomiješati s drugim ljekovitim biljkama kao što su menta, kadulja, majčina dušica, ružmarin, origano, pelin, borovica, komorač itd.

Ako želite sačuvati stolisnik u rakiji, isprobajte ovaj recept za travaricu. U veliku staklenku dodajte 3 grančice stolisnika, 2 grančice majčine dušice, po jednu grančicu mente, kadulje i ružmarina te koricu jednog domaćeg limuna. Sve prelijte litrom domaće rakije i ostavite na tamnom i hladnom mjestu 30 dana. Povremeno možete otvoriti staklenku i provjeriti okus rakije pa izvaditi van neku od biljaka ako njen okus previše prevladava. Rakiju nakon mjesec dana treba procijediti i pretočiti u staklenu bocu.

Balzam od stolisnika

Balzam ili mast od stolisnika štiti kožu od isušivanja, smiruje crvenilo i potiče regeneraciju kože, stoga se preporučuje osobama koje imaju ekstremno suhu i ispucalu kožu te onima koji imaju problema s atopijskim dermatitisom, psorijazom, seborejom, prištićima i lišajevima. Više o tome za što je sve koristan ovaj pripravak od stolisnika i kako ga sami možete pripremiti pročitajte na balzam (mast) od stolisnika.

Stolisnik u kuhinji

ruka u kojoj se nalazi komad kruha s namazom, listom stolisnika i cvjetovima ljubičice, plućnjaka, tratinčice i maslačka

Foto: Daniela Drčec

Mladi listovi stolisnika mogu se konzumirati samostalno ili u kombinaciji s drugim salatama, a imaju pomalo gorak okus. Brati ih možemo već od veljače pa sve do lipnja i zatim ponovno na jesen. Ukusnu salatu možemo pripremiti tako da oprane mlade listove stolisnika malo posolimo, pomiješamo s kaparima, prelijemo bučinim ili maslinovim uljem i manjom količinom jabučnog octa. Salata se može poslužiti s mozzarellom.

Osim salatama, listovi stolisnika mogu se dodavati i juhama i varivima ili koristiti kao zamjena za peršin. Ponekad se listovi stolisnika ili kunice koriste za aromatiziranje piva i likera ili kao konzervans, a ekstrakt stolisnika se upotrebljava pri proizvodnji biljnih bombona.

Moguće nuspojave stolisnika (kunice)

Stolisnik je za većinu ljudi siguran ako se primjenjuje na pravilan način. Kod nekih ljudi u kontaktu s kožom može izazvati iritaciju, a posebne mjere opreza preporučuju se trudnicama, jer ako se uzima oralno tijekom trudnoće postoji mogućnost da dođe do pobačaja. [3] Ne postoji dovoljno pouzdanih informacija o tome je li sigurno koristiti stolisnik za vrijeme dojenja, pa se dojiljama također preporučuje izbjegavati upotrebu pripravaka od ove biljke.

Korištenje stolisnika trebaju izbjegavati i osobe koje su alergične na ostale biljke iz porodice Asteraceae/Compositae, kao i osobe koje uzimaju antikoagulanse. Oni koji uzimaju neke druge lijekove na recept trebali bi se prethodno posavjetovati sa svojim liječnikom.

Istraživanje koje su proveli švedski znanstvenici pokazalo je da obični stolisnik u kombinaciji s drugim biljem, kao što je glog, paprena metvica, paprika, ružmarin i sjemenke bundeve, također može izazvati alergijske reakcije na koži. [4 ]

Kada je u pitanju preporučena dnevna doza, trenutno ne postoji dovoljno znanstvenih podataka na osnovu kojih bi se mogle dati konkretne preporuke, jer optimalna doza bilo kojeg pripravka od stolisnika ovisi o nekoliko čimbenika, poput dobi, zdravstvenog stanja korisnika itd. Imajte na umu da prirodni proizvodi nisu uvijek i bezopasni te obavezno slijedite upute na etiketama proizvoda koje koristite, ako ih kupujete.

Na koji god način se odlučite upotrebljavati stolisnik, bilo u obliku čaja, tinkture, obloga, kreme, kupke ili kapsula, pazite na to da ga ne koristite prečesto i predugo. Kako bi se izbjegle neželjene nuspojave, preporučuje se nakon 4 do 6 tjedana korištenja napraviti pauzu od 30 dana.

Sadnja i branje stolisnika (kunice)

S obzirom na to da je stolisnik samonikla biljka, možemo ga lako pronaći na proplancima, livadama, kamenjarima i u voćnjacima, kao i uz putove ili u dvorištima koja su zapuštena. Otporan je na sve uvjete, hladnoću, vlagu, sušu i visoke temperature pa u prirodi raste bez nekakvih posebnih zahtjeva.

Važno je napomenuti da stolisnik treba brati samo na područjima koja su čista i nezagađena, nikako ne uz ceste u prometnijim mjestima.

Oni koji žele uživati u blagodatima koje pruža ova ljekovita biljka, a nisu spremni svakog proljeća hodati okolo u potrazi za njom, mogu je presaditi u svoj vrt.

Optimalni uvjeti za sadnju i uzgoj stolisnika (kunice)

Stolisnik se može razmnožavati sjemenom ili dijeljenjem korijena tijekom proljeća ili u jesen. Za uspješan rast treba sunčan položaj i tlo koje je bogato hranjivim tvarima. Kao što smo već spomenuli, dosta je otporan pa će preživjet će mraz, a dobro podnosi i sušu i visoke temperature.

Najbolje mu odgovaraju duboka tla neutralne do slabo kisele reakcije te dobrih kemijskih i fizikalnih svojstava, dok je sadnju na tlima bogatima dušikom potrebno izbjegavati.

Ako se odlučite posaditi ga u vrtu, bilo bi dobro ukopati ga u zemlju skupa s posudom ili ga ograditi opekom kako biste spriječili njegovo nekontrolirano širenje.

Branje stolisnika

Obični stolisnik cvjeta od lipnja do rujna, a cvjetove je najbolje sakupljati po jakom suncu jer tada sadrže najveću količinu eteričnih ulja pa je i ljekovitost samim time snažnija. Može se skupljati od lipnja pa sve do listopada, beru se samo cvjetovi ili cijela biljka u cvatu tako da se stabljike režu na dužinu od 30-ak cm. Režu se nekoliko centimetara iznad zemlje jer, kao što smo već spomenuli, donji dio stabljike nema nikakva ljekovita svojstva. Može se koristiti u svježem i suhom stanju. Ako ga želite osušiti i pripremiti veće zalihe, to možete napraviti na sljedeći način.

Sušenje stolisnika

Sušenje se obavlja tako da se porezane stabljike povežu u snopove, a zatim se na sjenovitom i suhom mjestu objese naopako i ostave nekoliko dana. Stolisnik možete sušiti i tako da svježe biljke narežete na sitne dijelove, duge oko 1 cm, a zatim ih rasprostrete na čistoj površini i sušite na prozračnom i toplom mjestu u hladu. Osušeni stolisnik je potrebno spremiti u papirnate vrećice i čuvati na tamnom i suhom mjestu.

Zaključak

Možemo zaključiti kako stolisnik ima izniman utjecaj na brojne organe u našem tijelu. Njegova ljekovita svojstva su svjetski priznata i uključen je u nacionalne famakopeje zemalja kao što su Češka, Njemačka, Francuska i Švicarska. Do sada je provedeno nekoliko znanstvenih istraživanjima o učincima stolisnika, a ona potvrđuju da je riječ o značajnom izvoru ljekovitih spojeva, no treba istaknuti da je ovoj biljci potrebno posvetiti više pažnje ovoj biljci i provesti dodatna ispitivanja. [2]

Izvori:

Biljni svijetStolisnik (kunica)